Nürnberg 2025: Survivor govori o tami povijesti

Nürnberg 2025: Survivor govori o tami povijesti

9. studenog 2025. Ernst Michel, 22-godišnji preživjeli koncentracijski logor Auschwitz, ulazi u novinarsku ložu u dvorani 600 Palače pravde u Nürnbergu. Desetak metara od njega sjedi Hermann Göring, jedan od najistaknutijih optuženika na Nürnberškom procesu. Atmosfera u dvorani je napeta, a povijesna težina trenutka je doslovno opipljiva. ovako ARD medijska biblioteka izvijestio je da se ovo suđenje odvija u sklopu važnih Nürnberških procesa koji su vođeni protiv vodećih osoba nacističkog režima nakon Drugog svjetskog rata.

Nürnberški proces, koji se održavao od 20. studenog 1945. do 14. travnja 1949., ušao je u povijest kao prvo ozbiljno pravno ispitivanje ratnih zločina. Održali su se u Palači pravde u Nürnbergu i obuhvatili su ukupno 13 suđenja. Glavni proces, u kojem su na optuženičkoj klupi, između ostalih, sjedili Göring, Rudolf Hess i Joachim von Ribbentrop, bio je prvi pred Međunarodnim vojnim sudom. Glasno Wikipedia Ovdje se prvi put pokušalo legalno procesuirati ratne zločince.

Čudna atmosfera

Drugi značajan događaj je boravak poljske svjedokinje Seweryne Smaglewske u hotelu Grand u Nürnbergu. 29-godišnjak je vidno iznenađen raskošnim balom koji su suci i tužitelji proslavili večer prije. Gotovo se čini kao da je ozbiljnost događaja o kojima se ovdje govori zasjenjena takvim slavljima. ARD dokumentira kako ti kontrasti povećavaju emocionalni pritisak za svjedoke i preživjele.

Glumačka ekipa u produkciji Nürnberškog procesa također je vrhunska. Jonathan Berlin glumi Ernsta Michela, dok Katharina Stark glumi Sewerynu Smaglewsku. Hermanna Göringa tumači Francis Fulton-Smith. Režiju potpisuje Carsten Gutschmidt, a scenarij potpisuje Dirk Eisfeld.

Pozadina i značenje

Nürnberški procesi smatraju se prekretnicom u razvoju modernog međunarodnog prava. Prvi su put kodificirali zločine protiv mira i ratne zločine. Kritike suđenja, poput tvrdnji o pobjedničkoj pravdi i blagim kaznama, ni danas nisu jenjale i o njima se često raspravlja. Ipak, sudska praksa iz Nürnberga dovela je do važnih međunarodno priznatih načela, kao što je ono da su šefovi država također odgovorni za svoje zločine.

Cjelokupni pregled ovih procesa jasno pokazuje koliko je važna teza o “čistom Wehrmachtu” koju su propagirali branitelji i bivši vojni časnici. Učinci tih ranih suđenja osjećaju se i danas, a Nürnberška načela pokazuju se kao temelj za buduće međunarodne kaznene sudove i njihove napore da postignu pravdu. The Članak na Wikipediji osvjetljava duboke rezove koje su ta suđenja ostavila na pravnom krajoliku.

Sve u svemu, može se reći da Nürnberški proces predstavlja važan korak u pravnom procesuiranju ratnih zločina i podsjeća generacije poslije nas na nepravdu i strahote rata.