Suche
Mein Konto
ESA stvorila umjetnu pomrčinu Sunca: nevjerojatne slike korone!
ESA-in par satelita Proba-3 stvorio je umjetnu pomrčinu Sunca kako bi bolje razumio svemirsko vrijeme.
ESA stvorila umjetnu pomrčinu Sunca: nevjerojatne slike korone!
16. lipnja 2025. ESA-in par satelita Proba-3 stvorio je spektakularnu umjetnu pomrčinu Sunca u svemiru. Ova uzbudljiva misija ne samo da bi mogla pružiti uvid u misterije našeg Sunca, već i pružiti važne uvide u svemirsko vrijeme, što može značajno utjecati na našu tehnologiju. Kao Frankenpost objavljene su prve slike Sunčeve korone. Ova vanjska atmosfera Sunca obično se može vidjeti samo tijekom potpune pomrčine Sunca.
U ožujku su dva satelita programa Proba-3 letjela u preciznoj formaciji. Dok je jedan od satelita blokirao sunčevu svjetlost, na drugi satelit, koji je bio udaljen 150 metara, bačena je sjena široka oko 8 cm. Imao je teleskop s otvorom od 5 cm postavljen u središte sjene. Cilj ove dvogodišnje misije je naučiti više o izbacivanju koronalne mase i solarnim olujama, koje mogu utjecati i na satelite i na komunikaciju na Zemlji.
Izazov svemirskog vremena
Posljednjih godina sve je važnija tema svemirskog vremena. Fenomeni poput izbacivanja koronalne mase (CME) sastoje se od elektrona, protona i jezgri teških elemenata i ne samo da mogu proizvesti prirodna svjetla kao što je polarna svjetlost (Aurora borealis), već i ugroziti ljude i tehnologiju. "Ovo su vizualno lijepe strane svemirskog vremena", kaže fizičar Stefan Kraft ESA izvješće. Međutim, CME također može uzrokovati veliku štetu infrastrukturi i komunikacijskim sustavima.
Richard Christopher Carrington je još 1859. promatrao prvi veliki solarni događaj koji je ušao u povijest kao Carringtonov događaj. Ovaj događaj prouzročio je veliki prekid električnih vodova i telegrafa. Štete koje bi slični događaji mogli prouzročiti danas su nezamislive. Godine 1989. došlo je do nestanka struje u Quebecu, a 2003. došlo je do poremećaja u njemačkom GPS sustavu.
ESA-ini planovi
Europska svemirska agencija (ESA) planira optimizirati prognoze vremenskih događaja u svemiru kako bi se smanjila takva šteta u budućnosti. S proračunom od preko 30 milijuna eura do 2020., Program nadzora svemira (SSA) ima za cilj osigurati razdoblje upozorenja od nekoliko dana unaprijed. Kako bi dalje slijedila ovaj cilj, ESA od 2009. godine radi na sveobuhvatnom sustavu svemirskog vremena koji povezuje stručne centre u Europi.
Drugi značajan korak bit će misija Vigil, koja će postaviti novi satelit na Lagrangeovu točku L5. Odatle će znanstvenici moći promatrati solarnu aktivnost na način koji omogućuje predviđanja do četiri do pet dana unaprijed. Na taj bi način astronauti na ISS-u mogli biti na vrijeme upozoreni na solarne eksplozije te tako biti bolje zaštićeni.
Ovakav razvoj jasno pokazuje koliko je važno istraživanje svemirskog vremena. Misija Probe-3 mogla bi biti ključ za dublje razumijevanje sunca i njegovog utjecaja na nas, te, nadamo se, pomoći u boljoj zaštiti tehnologije koja određuje naše svakodnevne živote.