Val bolesti pogađa tvrtke: uvažavanje može spasiti!
Kempten (Allgäu) ističe povećanje mentalnih bolesti na poslu i strateški pristup promicanju zdravlja.

Val bolesti pogađa tvrtke: uvažavanje može spasiti!
U Njemačkoj se situacija oko mentalnog zdravlja na radnom mjestu dramatično promijenila posljednjih godina. Zakonska društva za zdravstveno osiguranje izvijestila su o oko 800 milijuna dana izostanka u 2023., uzrokujući goleme ekonomske gubitke od preko 130 milijardi eura. Sve više i više ljudi pati od mentalnih bolesti kao što su burnout i depresija, što je izazov ne samo za one koji su pogođeni, već i za tvrtke koje pate od ove "začarane spirale". Ovako profesor Volker Nürnberg opisuje interakcije između pada broja zaposlenih i povećanja prekovremenog rada, što u konačnici također potiče bolest. Time je konkurentnost poduzeća na kušnji, jer svaki dan zastoja u prosjeku košta 400 eura, što ukupno iznosi najmanje 250 milijardi eura godišnje gubitka, tj. Creditreform izvješća.
Problemi nisu novi, ali su pogoršani pandemijom COVID-19 i izazovima koje ona predstavlja. Studija Saveznog ministarstva za rad i socijalna pitanja (BMAS) pokazuje da mentalne bolesti mogu značajno ugroziti sudjelovanje u radnom životu, što ima negativan učinak na produktivnost. Istraživačka studija ističe da se perspektiva zaposlenika mora staviti u fokus kako bi se razumjele veze između kvalitete rada i ekonomskog uspjeha.
Zdravo vodstvo kao pristup rješenju
Ključni aspekt istaknut u aktualnoj raspravi je potreba za zdravim vodstvom. Caroline von Kretschmann naglašava da su visoke razine bolesti često simptom strukturalnih problema i da autoritarni stilovi vodstva povećavaju izostanke s posla. S druge strane, kooperativno vodstvo koje se fokusira na uvažavanje i emocionalnu inteligenciju može promicati zdravlje zaposlenika. Izvješće AOK-a o izostancima s posla za 2024. već pokazuje da se tvrtke koje grade jaku emocionalnu vezu sa svojim članovima moraju manje boriti s visokim razinama bolovanja. To jasno daje do znanja da korporativna kultura koja cijeni zahvalnost ne može koristiti samo ljudima, već i samoj tvrtki.
Primjer inovativnog pristupa u tom smjeru je start-up Bloom. Nudi sveobuhvatno rješenje za prevenciju i upravljanje zdravljem koje zaposlenicima osigurava anoniman pristup podršci i visoku razinu zaštite podataka. Platformu već koriste tvrtke poput KMK Kinderzimmer za promicanje mentalnog zdravlja svojih zaposlenika. Osim toga, Europski sud oslanja se na fleksibilne stanke i eksperimentira s uvođenjem četverodnevnog tjedna kako bi povećao dobrobit zaposlenika.
Važne preporuke SZO
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) također ima središnju ulogu u međunarodnom području mentalnog zdravlja. Njihove smjernice, objavljene u rujnu 2022., naglašavaju potrebu za organizacijskim djelovanjem i obukom vodstva. Ove preporuke imaju za cilj promicanje mentalnog zdravlja na radnom mjestu i podršku razvoju strategije na nacionalnoj razini i razini poduzeća. WHO pokazuje da više od 15 posto radno sposobnih odraslih osoba pati od mentalnih bolesti, što ima dalekosežne posljedice na njihovu radnu sposobnost.
Ukratko, krajnje je vrijeme da se izazovima mentalnog zdravlja pozabavimo jasnim planom. Fleksibilnost, uvažavanje i stilovi vodstva koji promiču zdravlje ključ su zdravije budućnosti za sve uključene. Jer, kao što je navedeno u izvješću Creditreform, vrednovanje zaposlenika nije samo moralna obveza, već i ekonomska nužnost. To je jedini način na koji tvrtke mogu preživjeti na tržištu koje se mijenja, a istovremeno voditi računa o dobrobiti svojih zaposlenika.