Kolonijalno pravo u fokusu: predavanje o politici sjećanja u Würzburgu

Kolonijalno pravo u fokusu: predavanje o politici sjećanja u Würzburgu

Duboka tema često zahtijeva i utemeljenu raspravu. Sadašnja serija predavanja na Sveučilištu Julius Maximilian u Würzburgu stoga je posvećena kolonijalnom pravu i njegovim dalekosežnim učincima na današnje njemačko društvo. 17. srpnja 2025. profesorica Pascale Cancik govorit će o “Kolonijalnom pravu kao izazovu raspravama o kulturi sjećanja”. Ovaj događaj, u organizaciji sveučilišnog Pravnog fakulteta, postavlja nove naglaske u raspravi o povijesnoj pravdi i kulturi sjećanja. Ulaz je slobodan i prijave nisu potrebne te su svi zainteresirani dobrodošli.

Ciklus predavanja “Würzburška predavanja o pravnoj filozofiji, pravnoj teoriji i pravnoj sociologiji” ima za cilj izgraditi mostove prema teoriji i učiniti dostupnima središnje teme u tim područjima. Format ne samo da nudi prostor za akademsku razmjenu, već i potiče javnost da se bavi složenim temama. Detaljni uvidi također su dostupni u kontekstu projekta o postkolonijalnoj sudskoj praksi, koji vode Jochen von Bernstorff, Philipp Dann i Isabel Feichtner. Ovdje je zatvorena istraživačka praznina u njemačkom kolonijalnom pravu i sudskoj praksi, koja je imala odlučujući utjecaj na njemačku kolonijalnu povijest, koja je dugo vremena ostala nedovoljno eksponirana u njemačkoj kulturi sjećanja. Više informacija možete pronaći ovdje.

Međusobna povezanost prava i povijesti

Studija o povijesnim kontinuitetima kolonijalnog prava pokazuje kako je zakon konstituirao njemački kolonijalizam i utjecao na njega sve do Savezne Republike Njemačke. Postavljaju se i goruća pitanja: kako je kolonijalno pravo primljeno, integrirano i legitimirano od strane pravne znanosti? Ovo je osobito relevantno kada se uzme u obzir da su kolektivne kulture sjećanja, koje su u Njemačkoj dugo bile posvećene zločinima nacionalsocijalizma, dugo potisnule kolonijalno iskustvo u drugi plan. Dok su prekomorski posjedi Njemačkog Carstva bili oprezni u usporedbi s drugim europskim silama, gubitak kolonija s Versailleskim ugovorom dogodio se nakon samo otprilike 35 godina. Više o istraživačkom projektu saznajte ovdje.

Vidljivost njemačke kolonijalne i imperijalne povijesti porasla je posljednjih godina. Povijesna istraživanja i aktivističke inicijative pridonijele su iznošenju pitanja poput genocida naroda Herero i Nama i rasprave o preimenovanju kolonijalnih imena ulica u javnost. Diskurs o njemačkoj kolonijalnoj povijesti također je važan u kontekstu imigracijske politike u posljednja dva desetljeća. Od 2000. godine osobe s poviješću imigracije imaju pravo na državljanstvo, a to znači da su različite priče integrirane u nacionalnu kulturu sjećanja.

Pokrenuti aktualne rasprave

U svojoj knjizi "Čije se sjećanje računa? Kolonijalna prošlost i rasizam danas", autor Mark Terkessidis bavi se pitanjima koja okružuju kolonijalnu prošlost i njezinu povezanost s današnjim migracijama. Zalaže se za ozbiljnu raspravu o povijesnom sjećanju u odnosu na migracije i kolonijalizam. Postaje jasno da nepravde iz prošlosti oblikuju naš današnji diskurs i da moramo biti svjesni te odgovornosti. Rasprava o ovim temama ne bi se trebala ograničiti samo na događaj 17. srpnja, već bi trebala postati dio šire društvene rasprave. Dodatne informacije možete pronaći ovdje.

U tom je smislu ključan javni angažman u raspravi o kolonijalnom pravu i kulturi sjećanja. Događaj u Würzburgu nudi vrijednu priliku za stjecanje novih perspektiva i aktivno sudjelovanje u ovom važnom diskursu.