Ponovno promišljanje pašnjačkog uzgoja: savjeti za dobrobit životinja i profitabilnost!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

U okrugu Lichtenfels poljoprivrednici na praktičnom seminaru daju informacije o pašnjacima, dobrobiti životinja i ekonomskoj učinkovitosti.

Im Landkreis Lichtenfels informieren Landwirte über Weidehaltung, Tierwohl und Wirtschaftlichkeit bei einem Praxisseminar.
U okrugu Lichtenfels poljoprivrednici na praktičnom seminaru daju informacije o pašnjacima, dobrobiti životinja i ekonomskoj učinkovitosti.

Ponovno promišljanje pašnjačkog uzgoja: savjeti za dobrobit životinja i profitabilnost!

Nedavno je u okrugu Lichtenfels održan uzbudljiv praktični seminar u organizaciji Ureda za hranu, poljoprivredu i šumarstvo (AELF) Coburg-Kulmbach. Na ovaj dan 18 poljoprivrednika saznalo je o raznim prednostima i izazovima pašnjaka, uvijek popraćeno stručnošću konzultantice Biolanda Ulrike Koch i stručnjaka za izgradnju ograda Siegberta Lampartera. Ova razmjena nije bila samo obrazovna, nego i nužna kako bi ispaša bila ekonomski atraktivna u vrijeme suše i nestašice stočne hrane.

Marina Auchter iz AELF-a istaknula je pozitivne učinke pašnjaka. Ovakav način uzgoja ne samo da nudi bolju plodnost i zdravlje papaka, već je i ekonomski isplativ. Na primjer, izračun troškova može se postaviti sa 70 krava u dvorištu, što košta oko 57.000 eura godišnje, naspram pašnjaka sa 600 m² po životinji, koji košta samo oko 7.000 eura.

Usredotočite se na ispašu i dobrobit životinja

Pašnjaci su važna tema koja je povezana s visokom dobrobiti životinja. Međutim, mnoge mliječne krave i dalje žive u štalama. Model i demonstracijski projekt “Poboljšanje dobrobiti životinja pri držanju mliječnih krava na pašnjaku” posljednjih su godina razvio kritične kriterije za držanje pašnjaka. Cilj je bio promovirati ispašu, poboljšati opskrbu stočnom hranom i vodom te u isto vrijeme podržati ekonomičnu proizvodnju mlijeka. U tom kontekstu, unos hrane je također važan, jer se u uzgoju na pašnjacima to ne može kontrolirati kao ni u štalama, što ponekad može dovesti do neadekvatne njege, prema focused-tierwohl.de.

Projekt, koji je trajao od 2021. do 2023., uspio je razviti različite preporuke kroz blisku suradnju između Sveučilišta u Vechti, Sveučilišta u Göttingenu i Centra za travnjake Donja Saska/Bremen e.V., koje su testirane na 30 poljoprivrednih operacija. Izrađen je i opsežan vodič za ispašu koji poljoprivrednicima služi kao vrijedan alat.

Praktični savjeti za implementaciju

Voditelj seminara Siegbert Lamparter predstavio je važne aspekte izgradnje ograde koja je neophodna za uspješnu ispašu. Naglasio je potrebu za pravilnim uzemljenjem i odabirom pravih materijala kao i korištenje visokokvalitetnih višežilnih žica. Ove strukturalne mjere važne su kako bi krave bile sigurne i kako bi se izbjegla ispaša.

Još jedan praktični aspekt je opskrba krava vodom, koje u prosjeku trebaju 70 litara vode svaki dan, a do sljedećeg pojila trebaju imati najviše 150 metara. Dobro promišljeno upravljanje, što znači opskrba hranom i vodom, stoga je ključno za zdravlje životinja i o njemu uvijek treba voditi računa.

Na kraju, ali ne manje važno, sudionici seminara također imaju priliku iskoristiti sredstva iz Programa bavarskih planinskih poljoprivrednika, koja su između ostalog predviđena za zaštitne ograde za stoku i pašnjake za mlade goveda. Ove subvencije mogu pružiti važan poticaj za daljnje promicanje i poboljšanje ispaše, što pogoduje i dobrobiti životinja i ekonomskoj održivosti. Ukratko, možemo reći: Ima se što reći za budućnost našeg pašnjaka!