Proširenje mreže napajanja: Ekstumatičke linije mogle bi uštedjeti 20 milijardi eura!
Proširenje mreže napajanja: Ekstumatičke linije mogle bi uštedjeti 20 milijardi eura!
Fürth, Deutschland - Kraljevi u potrazi za izlaskom iz energetske krize, njemački operateri prijenosnog sustava suočavaju se s središnjim pitanjem: trebaju li se koristiti nadzemne linije umjesto skupih zemaljskih kabela za širenje električne mreže u budućnosti? To bi moglo donijeti značajne uštede troškova, kao nn.de Tim Meyerjürgens, izvršni direktor Tenneta, vidi veliki potencijal u prelasku na nadzemne linije. Procjenjuje da bi najmanje 20 milijardi eura moglo biti ušteđeno izgradnjom kablovskih ruta kao što su Ostwestlink, NordWestlink i SuedWestLink. Te bi se uštede ne samo proširile na troškove gradnje, već i srednjoročno na mrežne troškove koje potrošači plaćaju. Smanjenje od jednog centa po kilovat sat značilo bi oko 30 eura godišnje za prosječno kućanstvo s dvije osobe s potrošnjom od 3000 kWh. Prioritet prizemnog kabela izvorno je uveden kako bi se povećalo prihvaćanje za širenje mreže i bavio se zabrinutošću zbog velikih režijskih linija, tako utemeljenih "čudovišnih cesta". Unatoč tome, do sada su nedostajale pozitivne povratne informacije stanovništva. Operator prijenosnog sustava Tennet i njegovi kolege iz TransnetBW -a i 50hertz sada pozivaju da se ovaj propis preispita. Glasnogovornica Agencije za saveznu mrežu potvrdila je da su troškovne prednosti režijskih linija izvanredne i da bi trenutni razvoj mogao dovesti do kašnjenja ako postojeći procesi odobrenja za projekte zemaljskog kabela moraju biti promijenjeni. Pogled na buduće izazove vidljiv je i u investicijskim planovima. Agencija za saveznu mrežu procjenjuje da je za širenje mreže do 2045. godine potrebno oko 320 milijardi eura, posebno ako Zemljini kabeli ostanu preferirana varijanta. Međutim, ako se koristi više režijskih linija, ukupni troškovi mogli bi se smanjiti na oko 284,7 milijardi eura. Prihvaćanje među stanovništvu
Tehnička razmatranja
Tehnički gledano, nadzemne linije nude neke prednosti. Njegov pouzdan, uspostavljeni sustav desetljećima se dokazao u njemačkoj mreži, kao što pokazuju podaci: preko 99 % prijenosne mreže u Njemačkoj sastoji se od izmjeničnih izuzeća od električne energije. Njihov životni vijek traje više od 80 godina, dok podzemni kabeli imaju samo planirani vijek trajanja od oko 40 godina. Pored toga, polaganje zemaljskih kabela i potrebni rad građevinarstva su složeni i troškovni. Svaki kilometar zemaljski kabel može koštati 10 do 20 milijuna eura više od režijskih linija, čiji su troškovi izgradnje znatno jeftiniji.
Ali postoje i izazovi. Inicijative građana pozicioniraju se protiv nove električne energije, a promjena na nadzemnim linijama mogla bi dovesti do toga da se već u vremenu bače. Ove zabrinutosti jačaju argumente za daljnju upotrebu zemaljskih kabela, kao i kod planiranog Südlink-trassea, koji se ostvaruje kao zemaljski kabel zbog otpora u populaciji. Potreba za komunikacijom s stanovništvom i dobivanje važnosti, jer je sukob Ukrajine utjecao na diskurse oko energetske sigurnosti, poput naglašeno.
Situacija ostaje napeta, a savezni ministar ekonomije Robert Habeck već je naglasio da se propisi ne bi trebali tako brzo mijenjati. Dijalog s građanima i općinama bit će presudan kako bi se pronašao konsenzus o budućoj infrastrukturi električne mreže i postigao ambiciozni cilj energetske tranzicije, koji sada igra središnju ulogu sada kada su kilometri potrebni.
| Details | |
|---|---|
| Ort | Fürth, Deutschland |
| Quellen | |