Održiva poljoprivreda u Erdingu: Thalhammer se oslanja na organski i pašnjački uzgoj!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Max Thalhammer već 25 godina vodi organsku farmu u Erdingu, planira inovativni uzgoj pašnjaka i vidi prilike u suhom vremenu.

Max Thalhammer führt seit 25 Jahren einen Biobetrieb in Erding, plant innovative Weidehaltung und sieht Chancen durch das trockene Wetter.
Max Thalhammer već 25 godina vodi organsku farmu u Erdingu, planira inovativni uzgoj pašnjaka i vidi prilike u suhom vremenu.

Održiva poljoprivreda u Erdingu: Thalhammer se oslanja na organski i pašnjački uzgoj!

Erding govori o poljoprivredi budućnosti. Max Thalhammer iz Grunda kod Ottenhofena već gotovo 25 godina uspješno vodi organsku farmu na kojoj radi zajedno sa svojom obitelji – uključujući i sina Maxa. Ponosnih 80 mliječnih krava živi na 100 hektara zemlje i maže se u slobodnom boksu s posebnim naglaskom: tušem koji nudi ugodno hlađenje finom vodenom maglicom. Unatoč izazovima koje donosi suša, Thalhammer ostaje optimističan. Suho mu vrijeme zapravo koristi jer suši korov i smanjuje rizik od štetočina.

“Prva polja ječma već su požnjevena i možemo očekivati ​​vrlo dobre prinose,” objašnjava Thalhammer. Sorte koje se uzgajaju su raznolike: od ozime pšenice do soje i kukuruza – ponuda je široka. U okrugu Erding korištenje zemljišta je relativno stabilno na oko 59 000 hektara, s oko 19 000 hektara koji se koriste za uzgoj kukuruza.

Izazovi i promjene

Ali Thalhammer nije jedini koji se bori s trenutnim uvjetima. Dr. Josef Schächtl naglašava hitnost boljeg marketinga za manje usjeve kao što su durum pšenica i zob. Ove vrste nisu samo obećavajuće za regionalnu opskrbu, već su važne i za biološku raznolikost u područjima uzgoja. Sabine Berger iz uprave BBV-a izražava zabrinutost zbog globalnih zaliha pšenice i problema koje sa sobom nosi rastuća populacija. Važna tema u raspravi je i stvaranje zaliha hrane, koje se unatoč visokim troškovima smatra korisnim kako bi se moglo fleksibilno reagirati na pad cijena i povećanje potražnje.

Trenutna studija Agora Agrara naglašava važnost poljoprivrede s obzirom na klimatsku neutralnost u EU. Predviđa se da bi se emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede i tresetišta mogle smanjiti do 60% do 2050. Učinkovito korištenje zemljišta, ključni element studije, moglo bi ne samo pomoći poljoprivrednicima, već i promicati biološku raznolikost. Također se predlaže smanjenje potražnje za proizvodima životinjskog podrijetla kako bi se smanjila potreba za zemljištem i minimizirao uvoz stočne hrane. Prema studiji, agrošumarski sustavi mogli bi igrati važnu ulogu u tome. Uzgoj drveća na 8% poljoprivrednog zemljišta mogao bi pohraniti do 660 milijuna tona CO₂.

Održivost u fokusu

Prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo izazov je koji prvenstveno pogađa ruralna područja. Reinhard Menzel govori o potrebi prenamjene šuma, gdje je sadnja novih vrsta drveća na dnevnom redu. Studija poziva na politički okvir za realizaciju potencijala održivosti i daje ruralnim regijama odlučnu poruku: "Moramo djelovati sada kako bismo osigurali budućnost poljoprivrede."

Ovakav razvoj događaja pokazuje koliko je kombinacija tradicionalne i inovativne poljoprivrede važna za našu budućnost. U okrugu Erding poljoprivrednici poput Maxa Thalhammera preuzimaju inicijativu da rade ne samo ekonomično nego i ekološki. To bi mogao biti ključ za uspješno suočavanje s izazovima današnjice i sutrašnjice.

Za više detalja o nadolazećim promjenama u poljoprivredi i održivom korištenju zemljišta u EU pročitajte studije iz Merkur i Agora Agrar.