Promjena u vrhu logoraške zajednice Dachau: Vila slijedi Grubea

Promjena u vrhu logoraške zajednice Dachau: Vila slijedi Grubea

U logorskoj zajednici u Dachauu dogodila se generacijska smjena. Ernst Grube, koji je donedavno vodio udrugu kao predsjednik, podnio je ostavku na glavnoj skupštini. 92-godišnji Grube nije poznat samo po svojoj impresivnoj životnoj priči, već i kao važan glas u kulturi sjećanja protiv zaborava. Novi u čelnoj ulozi je Christopher Vila, 38-godišnji kulturolog koji bi želio obilježavanje povijesti žrtava nacionalsocijalizma u budućnosti učiniti raznovrsnijim i dostupnijim kako bi se aktivno spriječio zaborav. O tome izvještava Južnonjemačke novine.

Grubeov nasljednik na mjestu potpredsjednika je 34-godišnji Franzi Sessler, koji je praunuka boraca otpora protiv nacionalsocijalizma. I Vila i Sessler naglasili su važnost međugeneracijske i budućnosti usmjerene kulture sjećanja. Grube je ostao uz logorsku zajednicu u savjetodavnom svojstvu i istaknuo važnost obrane oslobodilačkih stečevina od fašizma i rata.

Sjećanja na mračnu prošlost

Ernst Grube rođen je u Münchenu i iskusio je strahote nacističke ere iz prve ruke. S majkom Židovkom i ocem komunistom, njegovo je djetinjstvo bilo obilježeno isključenošću. Nakon što je sinagoga u blizini njihove kuće srušena, on i njegova braća i sestre smješteni su u židovski dječji dom Antonienheim. Od 1941. nadalje morali su nositi židovsku zvijezdu i imali su strogo ograničena prava. Kao "polu-Židov", Grube je bio pošteđen deportacije sve dok on i njegova obitelj nisu deportirani u koncentracijski logor Theresienstadt 1945., gdje ga je konačno oslobodila Crvena armija. O tim iskustvima i svom putu u političko djelovanje Grube je izvještavao u raznim intervjuima i publikacijama. Više detalja o Grubeovoj životnoj priči možete pronaći na njegovoj stranica Wikipedije.

Njegova karijera bila je sve samo ne laka: nakon povratka iz logora Grube je postao slikarski majstor i profesor u strukovnoj školi, bio je privržen sindikatu i više puta je istupao protiv represivnih mjera države. Ti su sukobi doveli do zatvaranja i suđenja koja su oblikovala njegov put kao politički aktivne osobe.

Važnost kulture sjećanja

O izazovima kulture sjećanja sve se više govori i oni su od velike društvene važnosti. Porast mizantropije povezane s grupom jedno je od gorućih pitanja sadašnjosti, a ispitivanje povijesti ostaje nužno. Primjerice, 27. siječnja 2025. u Berlinu će se obilježiti Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Redovita razmjena lekcija iz prošlosti ključna je za izbjegavanje budućih pogrešaka poput ove Federalna agencija za građansko obrazovanje određuje. Spomenici bi trebali biti mjesta iskustva i znanja – ne samo muzeji, već žive prezentacije naše povijesti.

Izbor novog predsjednika u Dachauu mogao bi se protumačiti kao signal za takvu kulturu sjećanja okrenutu budućnosti. I Vila i Sessler postavili su si cilj učiniti da se glasovi preživjelih čuju i dalje razvijati sjećanje na one koji su bili progonjeni. Važna briga koju ne treba izgubiti iz vida u svijetu koji se sve brže mijenja, kao što trenutna kretanja u društvu jasno pokazuju.