Prevarant mirovina na sudu: Objave na Facebooku pokrenule kazneni postupak!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

U Aschaffenburgu se sudi 73-godišnjoj ženi za poticanje mržnje na Facebooku. Prate se objave mržnje i diskriminirajući komentari.

In Aschaffenburg steht eine 73-jährige Frau wegen Volksverhetzung auf Facebook vor Gericht. Verfolgt werden Hassposts und diskriminierende Kommentare.
U Aschaffenburgu se sudi 73-godišnjoj ženi za poticanje mržnje na Facebooku. Prate se objave mržnje i diskriminirajući komentari.

Prevarant mirovina na sudu: Objave na Facebooku pokrenule kazneni postupak!

Trenutačno suđenje u Aschaffenburgu izaziva pomutnju koja se fokusira na 73-godišnjeg umirovljenika. Ženi, poznatoj kao Ingrid B., sudi se zbog navodnog poticanja na društvenim mrežama. Prema uredu javnog tužitelja, njezine prljave objave na Facebooku pomno se ispituju. Primjerice, objavila je sliku autobusa za Auschwitz uz komentar: “Nova autobusna ruta za izbjeglice.” Takve drastične izjave uznemirile su pravosuđe i naišle na veliki odjek u javnosti. javlja Primavera24, da ovaj slučaj na zanimljiv način osvjetljava granice slobode izražavanja.

Ali što je zapravo pobuna? Prema zakonskoj definiciji, potiče mržnju ili nasilje prema određenim skupinama, poput manjina ili etničkih skupina. Kontroverzne izjave ne samo da mogu šokirati, već mogu biti i kažnjive. Pravni okvir postaje neizostavan, posebice u društvenim mrežama, gdje je anonimnost i algoritamski promovirano širenje govora mržnje posebno izraženo. Odjeljak 130. Kaznenog zakona stoga zabranjuje pozivanje na mržnju ili nasilje i također progoni poricanje ili trivijalizaciju povijesnih događaja, kao što je holokaust. Lawyer.de pokazuje ističe da sloboda izražavanja ima svoje granice, posebice kada je riječ o neistinitim izjavama činjenica.

Optužbe u detalje

Slučaj Ingrid B. pokreće ozbiljne optužbe. Ne samo slika autobusa, nego i fotografija dvojice vojnika sa strojnicom ispod koje je objavila rečenicu “Najbrža procedura azila” izazvala je zgražanje. Također je opisala sliku trafostanice kao “park za penjanje za migrante”. Takve bi je izjave mogle staviti u sivu zonu pobune, za koju stručnjaci kažu da je jasno definirana. Dr. Peter objašnjava da se kaznenim djelima smatraju i napadi na ljudsko dostojanstvo vrijeđanjem i klevetom, osobito onih koji se ističu svojim političkim ili ideološkim uvjerenjima ili društvenim prilikama.

Državno odvjetništvo ima zadatak pravno okvalificirati iskaze i mora provjeriti čine li oni stvarno kazneno djelo pobune. Konačnu odluku donosi okružni sudac u Aschaffenburgu, koji mora uzeti u obzir pravni okvir i društveni kontekst. Treba napomenuti da internet nije pravni vakuum, a pseudonimi ne pružaju nikakvu zaštitu od kaznenih posljedica. Digitalni tragovi, kao što je IP adresa, mogu dovesti do identifikacije. Nadolazeći sudski dani rasvijetlit će koliko pravosuđe ozbiljno gleda na granice slobode izražavanja i kako će se nositi s takvim slučajevima.