Suche
Mein Konto
Provjera: Ulm u veznom redu, Neu-Ulm dobio crveni karton!
Neu-Ulm dobiva crveni karton u DUH provjeri. Razlog je velika zapečaćenost i malo zelenih površina u gradu.
Provjera: Ulm u veznom redu, Neu-Ulm dobio crveni karton!
Kad ljeto zavlada cijelom Bavarskom, gradovi se suočavaju s izazovom suočavanja s rastućim temperaturama. U nedavnoj studiji, Njemačka Environmental Aid (DUH) analizirala je osjetljivost 190 gradova u Njemačkoj na toplinu i objavila otrežnjujuće rezultate. Kao SWP Izvijestio je da je situacija u Baden-Württembergu posebno kritična jer mnogi gradovi pate od ekstremnih vrućina, s Ulmom koji je u sredini, a Neu-Ulm je čak kažnjen crvenim kartonom.
Ulm je dobio žuti karton zbog indeksa topline od 15,59, dok je Neu-Ulm bio znatno lošiji s vrijednošću od 16,22. Ovo je zabrinjavajuće jer se indeks topline temelji na površinskoj temperaturi, površinskom brtvljenju i zelenom volumenu. Međutim, možda najalarmantnije otkriće je prvo mjesto Mannheima s indeksom topline od 18,61, što grad stavlja na dno popisa u cijeloj zemlji. Preko 88 posto od 315.000 stanovnika živi u jako zagađenim područjima gdje površine ljeti dosežu preko 38 stupnjeva.
Beton protiv prirode
Uzroci ovakvog vrućinom pogođenog gradskog okoliša su očiti. Višak betona i nedostatak zelenih površina značajno doprinose pregrijavanju. U gradovima kao što je Mannheim, 56 posto područja je zatvoreno, sa samo 2 posto pokriveno drvećem ili biljkama, kao što je prikazano u analizi Njemačka pomoć za okoliš može se vidjeti. To dovodi do alarmantnog razvoja topline, što je dodatno pogoršano klimatskim promjenama. Ovi "toplinski otoci" mogu doseći temperaturnu razliku do 10°C u usporedbi s ruralnim područjima.
Osobito su kobni gubici velikih stabala i povećanje asfaltnih površina koje otežavaju isparavanje vode. Stručnjaci stoga pozivaju saveznu vladu da postavi obvezujuće ciljeve za suzbijanje površinskog brtvljenja do 2035. Gradovi bi također trebali biti kreativni s više zelenih krovova i koridora svježeg zraka kako bi poboljšali cirkulaciju zraka i smanjili temperature.
Pogled u budućnost
Analiza ne samo da naglašava probleme, već i potencijal za ublažavanje utjecaja urbane topline. Kao inženjer ističe, ciljane mjere poput ozelenjavanja fasada ili stvaranja biciklističkih i pješačkih zona mogle bi pomoći u stvaranju hladnijeg okruženja. Gradovi poput Detmolda, Ratingena i Potsdama pozitivni su primjeri jer, za razliku od jako zatvorenih gradova poput Ludwigshafena ili Regensburga, imaju dovoljno zelenih površina.
Izazov je jasan: gradovi moraju planirati inteligentno i na ekološki svjestan način kako bi prkosili rekordnim temperaturama uzrokovanim klimatskim promjenama. Ako se mjere ne poduzmu uskoro, vrućina bi mogla predstavljati ozbiljne zdravstvene rizike za mnoge stanovnike grada, posebno za ranjivu populaciju koja se sastoji od starijih osoba, djece i onih s osnovnim zdravstvenim problemima.
Ostaje za nadati se da će i politika i društvo pokazati dobar smisao za pronalaženje rješenja i moći zajedno raditi na stvaranju hladnijeg, a samim time i ugodnijeg grada.