Kulturni ratovi u SAD-u: Konferencija u Eichstättu ističe eksplozivne teme

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Interdisciplinarna konferencija Kulturni ratovi u Eichstättu, 26.-28. veljače 2026., naglašava religiju i politiku u SAD-u.

Interdisziplinäre Tagung zu Culture Wars in Eichstätt, 26.-28. Februar 2026, beleuchtet Religion und Politik in den USA.
Interdisciplinarna konferencija Kulturni ratovi u Eichstättu, 26.-28. veljače 2026., naglašava religiju i politiku u SAD-u.

Kulturni ratovi u SAD-u: Konferencija u Eichstättu ističe eksplozivne teme

U Eichstättu će se dogoditi nešto uzbudljivo. Od 26. do 28. veljače 2026. prof. dr. Benjamin Dahlke s Katoličkog sveučilišta Eichstätt-Ingolstadt i prof. dr. Marco Hofheinz s Instituta za evanđeosku teologiju Sveučilišta Leibniz u Hannoveru pozvani su na interdisciplinarnu konferenciju. Tema? Sve je to zbog “kulturnih ratova” u SAD-u. Ovaj izraz, koji je skovao James Davison Hunter, fokusira se na etičke i sociopolitičke sporove koji bjesne u Sjedinjenim Državama od 1960-ih.

Konferencija se neće pobliže baviti samo politizacijom religije, već i načinom na koji je religija instrumentalizirana u političkim diskursima. Između ostalog, govori se o sažetim primjerima poput rasprava o pravima na pobačaj i političkim stavovima Dietricha Bonhoeffera i Charlieja Kirka. Cilj je analizirati složene odnose između kršćanske religije i politike u kontekstu kulturnih ratova u SAD-u i Europi. Ovi razvoji važni su i za nas u Bavarskoj, jer odražavaju društvene trendove koji već dugo utječu na naš svakodnevni život.

Kulturološke kompetencije u obrazovanju

Ali kulturološka osjetljivost nije potrebna samo u društvenim i političkim raspravama. U obrazovnom sektoru, učitelji moraju sve više biti kulturni osjetljivi i kompetentni. Prema članku Yvonne Pratt-Johnson sa Sveučilišta St. John u New Yorku, engleski kao drugi jezik govori otprilike 5,4 milijuna djece u Sjedinjenim Državama. Projekcije pokazuju da će do 2030. oko 40 posto djece školske dobi imati prvi jezik koji nije engleski. To stvara potrebu za učiteljima da učinkovito komuniciraju u kulturno i jezično različitim kontekstima.

U tom kontekstu, Pratt-Johnson identificira šest ključnih kulturnih razlika kojih bi učitelji trebali biti svjesni kako bi izbjegli nesporazume. To uključuje različite metode stjecanja znanja, različite pristupe rješavanju problema i, ne manje važno, različite stilove neverbalne komunikacije. Ovi nalazi jasno pokazuju da kulturna kompetencija igra ključnu ulogu u obrazovnom procesu. Nastavnici ne bi trebali samo obraćati pozornost na akademski uspjeh svojih učenika, već također poštivati ​​i razumjeti njihovu kulturnu pozadinu kako bi promovirali njihov akademski i osobni uspjeh.

Javna rasprava i izgledi

Nadolazeća konferencija “Culture Wars” i teme vezane uz kulturnu kompetenciju rasvijetlit će izazove s kojima se mora suočiti sve raznolikije društvo. Kako se nosimo s različitim kulturama u svakodnevnom životu? Kakvu odgovornost imamo kao građani i kao društvo za promicanje kulture rasprave pune poštovanja i uključivanja? To su pitanja koja bi trebala naći mjesto ne samo u akademskim prostorima, već iu našim lokalnim zajednicama.

Razmjena iskustava, međusobno razumijevanje i sposobnost djelovanja u kulturno osjetljivim kontekstima ključni su za harmonično društvo. Ostaje za vidjeti kakve će nove poticaje dati konferencija u Eichstättu kako bi se odgovorilo na te izazove i potaknula širu raspravu. Ovdje imamo priliku aktivno sudjelovati i unijeti svoje perspektive u razmjenu.

Za sve zainteresirane, dodatne informacije o konferenciji dostupne su na web stranici Katoličkog sveučilišta Eichstätt-Ingolstadt. ku.de izvještava da ... Rasprava o kulturnoj kompetenciji među učiteljima i učenicima nije samo američka tema, već je i od velike važnosti za nas ovdje u Bavarskoj, kao Yvonne Pratt-Johnson ističe iteslj.org pokazuje da ….